Za donošenje zakona o slobodi vjeroispovijesti nije postojala dobra volja vlasti i od njega se odustalo jer su vidjeli da neće dobiti podršku Evrope, ocijenio je za „Dan” episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. On je poručio da je cilj Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), Eparhije budimljansko-nikšićke i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori (SPC) da se donese zakon koji će definisati prava i obaveze Crkve i vjerskih zajednica po primjeru iz najuređenijih evropskih država.
– Crkva se uvijek zalaže za donošenje zakona i unapređenje pravnog poretka. Ostaje uvijek pitanje kako će pojedine djelove te materije zakon definisati. Ukoliko nijesu donesene prave, dobre odredbe, onda smo mi pozvani da ukažemo na greške tokom tog procesa i plana donošenja zakona – kazao je vladika Joanikije za „Dan”.
On je istakao da je Crkva aktivno učestvovala u tom procesu i da je dala argumentovane i nepobitne činjenice, što, kaže, vlast i oni koji su radili na tom zakonu nijesu bili spremni da prihvate.
– Sve naše primjedbe ništa nijesu značile vlasti. Oni su krenuli u proces donošenja zakona koji nije bio dobro sročen ni dobro napisan. Prosto, nije bila dobra namjera, sve dok nijesu vidjeli da neće dobiti podršku od Evrope, od Evropskog parlamenta i Venecijanske komisije. Tada su stali sa tom procedurom – smatra on.
Vladika ističe da je stav Crkve da je nacrt zakona koji je bio ponuđen javnosti neupotrebljiv i da treba izraditi akt po najvišim standardima koje propisuje savremeno društvo.
– Na ovom planu treba uložiti iskustva i pozitivna dostignuća iz najuređenijih evropskih država, da Crkva i vjerske zajednice dobiju punu slobodu svoga djelovanja. Naravno, i da se definišu njena prava i obaveze. Mi od toga ne bježimo i želimo da i taj dio društvenog života bude uređen. Naravno, ako bude dovoljno dobre volje naših vlasti i dovoljno stručnih ljudi da tu materiju obrade kako valja, daćemo punu podršku za donošenje tog zakona, jer je to životno važno za nas kao Crkvu, sve vjerujuće ljude i sve vjerske zajednice, ali je važno i za Crnu Goru, za cio naš narod – pojasnio je episkop budimljansko-nikšićki.
Poručuje da bi trebalo donijeti zakon koji bi bio prihvatljiv za sve, a ne da se njime ograničava sloboda vjere i vjeroispovijedanja, kao što je to bio slučaj.
– Ukoliko se radi o zakonu koji daje slobodu Crkvi i koji definiše naša prava, ni manje ni više nego što je to u uređenim evropskim državama i što su tekovine naše tradicije, mi ćemo uvijek biti vrlo raspoloženi da damo punu podršku donošenju jednog takvog zakona jer je to važno za sve – poručio je vladika Joanikije.
On je dodao da sa vlastima koje su radile na zakonu nije bilo nikakvog dijaloga i da je nacrt rađen u tajnosti.
– Prema mišljenju najboljih stručnjaka iz te oblasti, radili su ga nestručni, nekompetentni ljudi, koji su više bili zastupnici pojednih partija i ideologija, a ne ljudi iz struke, što se odmah odrazilo i na sam tekst nacrta zakona. Uočeno je mnogo neregularnosti u tom procesu, što, interesantno, nije bio slučaj kada su se donosili neki drugi zakoni. Ni sa jednim nacrtom nije se izlazilo na javnu raspravu dok se nijesu izvršile šire konsultacije sa onima na koje se taj zakon odnosi. U ovom slučaju, makar što se tiče Mitropolije, Eparhije budimljansko-nikšićke, Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, niko od nas nije konsultovan – ukazao je on.A.O.
Zatečeni nacrtom
Vladika Joanikije je istakao da su bili zatečeni kada je objavljen nacrt zakona i kada su ih pozvali na javnu raspravu.
– Bilo je zamišljeno da se obave u nekom užem krugu ljudi, ne onako kako se realizuju javne rasprave, gdje svaki građanin ove države ima pravo da dođe, pita, bude obaviješten, da da svoj doprinos. To nije bilo omogućeno vjerujućem narodu i našem sveštenstvu, i zato je bilo takvo nezadovoljstvo. Treba nam zakon koji će biti prihvatljiv, prije svega za sve vjerske subjekte, za struku, ukratko – i za Crkvu i za državu. Donošenje jednog zakona koji će biti plod dijaloga, dobre volje i zalaganja stručnih ljudi, mislim da može donijeti dobro svima – zaključio je on.